Kuća za odmor Fragola - Draguć

Kuća "FRAGOLA"

Kuća za odmor za 2+2 osobe. Kamena kuća na 2 kata sa otvorenom galerijom. Prizemlje: 4 m2 kupaonica sa tušem i 19 m2 dnevni boravak+kuhinja. Gornji sprat spavaća soba sa masažnom kadom 21m2. Ispred kuće parkirno mjesto za auto, iza kuće terasica od 4m2 sa pogledom na jezero Butonigla, vinogradi i maslinici.

Draguć

svoje postojanje kontinuirano nastavlja još od pretpovijesnog doba. Zbog pogodnog položaja za obranu i kasnije je tu bila utvrda rimljana, pa oglejskih patrijarha i zatim Mlečana. Još se i danas, uglavnom na njegovom južnom dijelu, mogu vidjeti ostaci obrambenih zidova.
Draguć je prije 2. svjetskog rata imao 600 stanovnika pa nam je jasnije zašto Draguć ima čak 4. crkve (danas ima pedesetak stanovnika).
Na samom ulazu u mjesto nalazi se crkva Sv. Elizeja, specifična po gradnji od dvije vrste kamena različitih boja. Crkvica je građena u 12. stoljeću, a u 13. su napravljene freske po kojima je poznata.

Na suprotnom dijelu Draguća crkvica je Sv. Roka. Uz freske u Bermu u Sv. Roku najpoznatije su istarske freske (majstor Antun iz Padove (Padova je brdo kraj Kašćerge, zapadno od Draguća). Crkva Sv. Roka sagrađena je početkom 16.st. Freske u njoj Antun iz Padove počeo je raditi 1529. godine. O početku radova svjedoči natpis na glagoljici:
"Let rojenija togoje 1529, miseca sektembra na dan 15, bi popisana ta crikav po meštri Antoni s Padove».
U tom navratu nastale su freske na svodu i zidovima, dok je 1537. isti majstor napravio i oltarnu sliku.
Freske majstora Antuna iz Padove
Na gradskom trgu nalazi se crkva Sv. Križa iz 15. stoljeća, dok je četvrta crkvica ona Sv. Marije od Ružarija (danas je u njoj smješten mali muzej umjetnina iz srušenih crkvica iz okolice).

Na padinama Draguća, bez obzira što je riječ o središnjoj Istri, ima nekoliko maslinika.
Inače, sedamdesetih i osamdesetih u Draguću, a zbog njegovog posebnog izgleda i atmosfere snimano je niz filmova, pa se ulicama Draguća među inima šetao i Karl Malden i Michael York. Ne vjerujete li, posjetite gostionicu na gradskom trgu. Tamo je vlasnik, G. Gržinić po zidovima gostionice objesio niz fotografija glumaca sa stanovnicima Draguća. Osim toga, u gostionici se nalazi malena etnografska zbirka (jarmova, tanjura, bukaleta, ferala...) koje je simpatičan vlasnik uspio sakupiti u ovom kraju.