Središnja Hrvatska

dio je kontinentalne Hrvatske, a proteže se od granice sa Bosnom na južnom dijelu te na sjeveru do granice sa Slovenijom i Mađarskom. Njezin prostor obuhvaća trećinu teritorija Republike Hrvatske, ponajprije zbog guste naseljenosti i težištu na gospodarskom razvoju. To je urbaniziran i dobro razvijen prostor, u kojem se razlikuje više geografskih područja.

Središnja Hrvatska obuhvaća Zagreb i okolicu, Zagorje i Podravinu, te Međimurje, a od većih mjesta tu su Zagreb, Varaždin, Čakovec, Koprivnica, Bjelovar, Karlovac, Križevci, Sisak, Velika Gorica, Petrinja, Samobor, Zaprešić, Krapina i Ivanec.

Središnja Hrvatska-slikeSredišnja Hrvatska nudi raznolikost u turističkom smislu pa se tako ističe više vrsta turizma kao što su: lovni poslovni, kongresni, te seoski turizam.

Lovni turizam se ogleda u brojnim lovačkim društvima i planinarskim kućama, dok seoski koji se razvio paralelno uz lovni i to pretežno na sjeveru kontinentalne Hrvatske u svoju ponudu uključuje smještaje, te domaću gastro ponudu, škole jahanja i razgledavanje vinskih podruma.

Kongresni i poslovni turizam je razvijen pretežno u Zagrebu, u ćiju su ponudu uključeni dvorci sa bogatom ugostiteljskom ponudom- restorani, konobe, vinski podrumi i naravno smještaj. Uz to tu je i bogato kulturno-povijesno naslijeđe crkve i mnogi vrijedni spomenici. Najpoznatije hodočasničko i religiozno odredište je Marija Bistrica, a od poviesnih spomenika tu su dvorci Trakošćan i Veliki Tabor.

 

Rijeka Sava na Zagrebačkom području proteže se kroz cijelo područje grada Zagreba i dijeli ga na dva dijela. Počevši od Jankomirskog mosta preko kojeg je glavni ulaz u grad Zagreb iz smjera Slovenije, proteže se rijeka Sava kroz naše područje svojim tokom ukupne dužine od 18,5 km i stvara 97,5 ha vodene površine.
Ribolovno područje na rijeci Savi završava iza željezničkog mosta na granici s područjem Velike Gorice.
Obale rijeke Save su visoke, uređene i prohodne, a na mnoge ribičke pozicije moguće je stići autom. Dno je uglavnom kamenito s područjima naslaga šljunka i pijeska.
Sam vodotok presijecaju sprudovi i otočići koji dolaze do izražaja pri nižim vodostajima.
Ribolov se obavlja svim mogućim tehnikama, a kod istočne gradske toplane rijeka Sava pregrađena je kamenom branom preko koje se stvaraju brzaci. Iza tih brzaka počinje raj za špineraše.

Rijeka Sava kao matična voda obiluje mnoštvom riba. Tu se mogu naći uklija, klen, krupatica, jez, podust, mrena, deverika, babuška, peš, šaran, amur, štuka, som i smuđ.
Zbog svojih raznolikosti ribljih vrsta rijeku Savu pohode ribiči tijekom cijele godine, a pogotovo u zimskom periodu kada su jezera i šoderice, rukavci i mrtvice okovane ledom.

Na obalama rijeke Save održavaju se razna takmičenja u lovu ribe na plovak, kako na gradskoj razini, tako i brojna kola Hrvatskih takmičarskih liga.

Središnja Hrvatska je poznata opo večem broju termalnih izvora, a najpoznatije su Stubičke , Krapinske, Tuheljske i Varaždinske toplice. Osim toga, atraktivnost u turističkom smislu pružaju tradicionalne drvene kućice – kleti, kao i veći broj lovišta, te specijaliteta od divljači.

Za avanturiste je preporuka rafting na Kupi, a za one željne mira i netaknute prirode je planinarenje ili šetnja.